U Hrvatskoj trenutno radi oko 130 tisuća stranih radnika, većinom iz azijskih zemalja.
Broj nezaposlenih trenutno je rekordno nizak. Međutim postavlja se pitanje - ako se zapošljavanje stranih radnika nastavi temeljiti isključivo na minimalnoj plaći, riskira li Hrvatska da kratkoročno rješenje pretvori u dugoročni problem.
130
tisuća stranih radnika - čini se kao velik broj, no u Ministarstvu rada
najavljuju da bi u sljedećih pet godina mogao biti još veći, i to za
dodatnih 100 tisuća.
- Na nekim stvarima ćemo inzistirati poput
učenja hrvatskog jezika, kontrole zdravstvenog stanja stranih radnika i
ostalih elemenata koji će doprinijeti tome da dolazak stranih radnika
ovdje bude uređenije i kontrolirano, rekao je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.
U
Nezavisnom hrvatskom sindikatu upozoravaju da uvoz jeftine radne snage
možda trenutačno popunjava potrebe, ali dugoročno snižava vrijednost
rada u Hrvatskoj. Cilj bi trebao biti zapošljavanje domaćeg radnika, a
za to se, kažu, trebaju steći uvjeti.
- Zaboravljamo na problem
stanogradnje odnosno da mlade obitelji trebaju svoj kvadrat stana koji
se u Zagrebu kreće od 2500 eura. Minimalne plaće su 750 eura. Što
očekivati nego da će naša omladina i naša radna snaga ići van, poručio
je Dražen Jović iz Nezavisnog hrvatskog sindikata.
U
posljednje vrijeme zaustavljen je trend iseljavanja Hrvata, mnogi se i
vraćaju, pa se postavlja pitanje zašto i dalje trebamo toliko stranih
radnika.
- Naravno da ti strani radnici nisu ništa krivi. Međutim, upravo je to posljedica niskih plaća i upravo zato moramo uvoziti većinom jeftine radnike s područja Azije, objasnio je.
Za poslodavce računica je jasna - oni bi, kažu, rado zaposlili hrvatskog
radnika, ali ih jednostavno nema. Barem ne u onim sektorima u kojima je
najveća potražnja te ne misle da je nužno tomu razlog visina minimalne
plaće.
- Hrvatski poslodavci su fokusirani na domaću radnu snagu.
Hrvatski radnik je apsolutni prioritet. Nema boljeg radnika od
hrvatskog radnika, ali u određenim sektorima građevine, ugostiteljstva,
turizma i trgovine nije bilo moguće riješiti problem hrvatskom radnom
snagom koje naprosto nema, kazala je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.
Ipak, zapošljavanjem jeftine radne snage, umjesto rasta produktivnosti i plaća, moglo bi doći do stagnacije životnog standarda, daljnjeg iseljavanja mladih i, u konačnici, usporavanja gospodarskog razvoja, smatraju stručnjaci. Stoga treba razmisliti o daljnjem modelu zapošljavanja kako bismo nastavili putem željenog rasta.
Sever: Dok ima stranih radnika cijena rada neće rasti
O temi stranih radnika, vrijednosti rada u Hrvatskoj te plaćama razgovaralo se u središnjem Dnevniku HRT-a sa gostom Krešimirom Severom,
predstojnikom Vladina Ureda za socijalno partnerstvo. Radnici koji
dolaze u Hrvatsku iz trećih zemalja sasvim sigurno spuštaju cijenu rada
na tržištu, smatra on.
- Da nema takvih radnika raspoloživih
raditi po toj cijeni koja im se nudi, ta bi se cijena morala dizati.
Primjerice netko tko dolazi iz Nepala, dolazi iz zemlje u kojoj
prosječna plaća negdje oko 175 do 190 eura maksimum, a u većini dijelova
Nepala ta se plaća kreće negdje između 130 i 140 eura. Na Filipinima je
to nešto bolje stanje, tu je negdje oko 370 eura prosječna plaća, ali
kad netko od njih onda dođe u Hrvatsku raditi za minimalnu plaću, njima
je to strašno puno i onda onaj koji nudi takav posao za takvu plaću nema
problema jer će takvu radnu snagu naći, objasnio je.
- Sve dok
takvih radnika ima koji su iz očaja spremni prihvatiti takve poslove,
nema posebne potrebe dizati cijenu rada na tim poslovima, dodao je.
Takve okolnosti nepovoljno utječu na hrvatskog radnika s obzirom da on najčešće neće prihvatiti raditi za takve plaće jer od njih naprosto ne može živjeti, dok strani radnik često ima i plaćen smještaj što hrvatskog radnika stavlja u dodatno nepovoljan polažaj, tvrdi Sever.
Odljev visokoobrazovanih imati će posljedice
Često puta se mogu čuti izjave od poslodavaca kako im je hrvatski radnik
na prvom mjestu odnosno da bi rado zaposlili hrvatskog radnika, ali da
njih naprosto - nema. Međutim, činjenica je da upravo isti ti poslodavci
često posežu za stranom radnom snagom jer im je naprosto financijski
više isplativa. Ovakva dinamika na tržištu rada najviše je prisutna kada
je riječ o niskoobrazovanim radnicima, tvrdi Sever.
- Činjenica
je da kad pogledamo stanje na Zavodu za zapošljavanje, onda vidimo na
jednoj strani da najbolje prolaze u Hrvatskoj oni koji su
visokoobrazovani, ali jednako tako je najmanje nezaposlenih i među onima
niže obrazovne strukture. Oni srednje obrazovani još uvijek popunjavaju
Zavod za zapošljavanje, rekao je.
Smatra da odljev visokoobrazovane radne snage izvan Hrvatske dugoročno može imati negativne posljedice.
- Kada je riječ upravo o cijeni rada, tada ovi visokoobrazovani još uvijek puno bolje prolaze u stranim zemljama i to nije više pitanje samo nedostatka radne snage, nego je to sada već i pitanje da mi gubimo jedan intelektualni razvojni kapital koji će se sasvim sigurno posredno odraziti u cijelom nizu narednih godina, ustvrdio je.
Produktivnost u Hrvatskoj niža u odnosu na EU
Produktivnost po radniku u Hrvatskoj niža je u odnosu na razvijenije
zemlje, ali to ne govori da hrvatski radnik slabije ili manje radi,
tvrdi Sever.
- Često se govori o tome da nam je proizvodnost rada
niska u odnosu na konkurentske zemlje. To više nije pitanje može li
hrvatski radnik više fizički odraditi, nego je pitanje ima li na čemu to
više i dodatno odraditi, rekao je.
- Ne možemo niti govoriti o produktivnosti da je hrvatski radnik lijen ili da u Hrvatskoj manje radi. Taj isti radnik je izuzetno dobro plaćen i cijenjen u inozemstvu, ali radi na kvalitetnijoj opremi i u boljoj organizaciji. U Hrvatskoj velikom dijelu poslodavaca nedostaje upravo sredstava za modernizaciju sustava pa da kroz tu modernizaciju dižu i proizvodnost rada, time dižu svoju konkurentnost i ostvaruju mogućnosti daljnjeg povećanja plaće, objasnio je.
Kako spriječiti odljev mladih
Poticajne okolnosti za zadržavanje radne snage u Hrvatskoj, poglavito
mladih osoba, zahtijevaju osim visokih plaća i mogućnost rješavanja
stambenog pitanja, što se u Hrvatskoj također pokazalo kao veliki
problem.
- Ako želimo imati mladu radnu snagu, visokoobrazovanu,
trebamo mi stvoriti sustave da se mogu odvojiti od svojih obitelji, a
ne da smo zemlja koja zapravo najkasnije u Europi odvaja mlade ljude od
svojih roditelja, naglasio je.
- S druge strane, moramo im dati
mogućnost da imaju i dovoljno visoke plaće od kojih se mogu kreditirati
pa da mogu ili platiti najam stana, koji je izuzetno skup u Hrvatskoj,
ili dignuti stambeni kredit, dodao je.
Rješenje vidi u politikama priuštivog stanovanja odnosno izgradnji novih stanova za potrebe mladih.
- To mora stvoriti prostor mladim ljudima da se mogu izdvojiti od obitelji, da mogu onda vidjeti svoju budućnost ovdje u Hrvatskoj, a da neki koji su otišli da se mogu vratiti, zaključio je.
